SAOBRAĆAJ

Banja Luka je kvalitetno povezana sa ostali gradovima u BiH i regiji sa solidnim drumskim saobracajnicama, zeljeznickom prugom kao i vazdusnim saobracajem – aerodrom Mahovljani.
Banja Luka je od Sarajeva udaljena oko 240 km, od Zagreba 200 km i od Beograda oko 320 km.
Kroz Banja Luku, u pravcu sjever-jug, prolazi i magistralna cesta koja spaja srednju Europu sa Jadranskim morem.
Banja Luka je grad  kroz koji tece smaragdna rijeka Vrbas i poznata je po epitetu “Krajiska ljepotica”.
Banja Luka ! - svi Banjalucani i svi koji su bili “Banjalucani barem jedan dan” ce, kad god i gdje god se spomene ovo ime, odmah kazati da je to oduvijek bio Grad zelenila, sa prekrsanim alejama i drvoredima; Grad mladosti; Grad sporta; Grad prelijepih djevojaka i zena; Grad pjesme i aksamluka ….
GEO-KLIMATSKE KARAKTERISTIKE:

Banjaluka se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine i prostire se sa obje strane rijeke Vrbas u tektonskoj uvali pravca sjeveroistok-jugozapad.
Sam grad nalazi se na 44º 46' 27'' sjeverne geografske širine i 17º 11' 44''  istočne geografske dužine i prostire na 150 kvadratnih kilometara.
Prosječna nadmorska visina iznosi 163 metra.
- Klima je umjereno kontinentalna. Godišnji prosjek atmosferskih padavina iznosi 143 dana i oko 1.850 sunačanih sati.
Srednja godišnja temperatura se krece oko 11° Celzijusa.
Najniza srednja temperatura je u mjesecu januaru i kreće se oko  +1° Celzijusa, a najviša srednja temperatura je u mjesecu julu i krece se oko +22° Celzijusa.
Najniža zabilježena temperatura u Banjaluci je  –27,4º Celzijusa, a najviša  +41,1º Celzijusa.

- Banja Luka je, jos od rimskog perioda, poznata i po zalihama i iskoristavanju termalnih i mineralnih izvora, a najpoznatiji se nalaze u Gornjem Seheru, najstarijem dijelu grada.
- Jedna od karakteristika Banja Luke je da se grad nalazi na “trusnom podrucju”. Seizmogeno podrucje obuhvata pojas oko grada, precnika cca 60 km. Ovu prirodnu, jaku, seizmicku aktivnost terena produbila je i izgradjena hidrocentrala “Bočac” na rijeci Vrbas dvadesetak kilometara juzno od grada.
Banjalucki tektonski blok prostire se sa istoka, preko Klašnica i Delibasina sela (Trapista), dolinom rijeke Vrbas prema rijeci Savi, na zapad, preko Piskavice, Omarske, Bronzanog Majdana do Han Kola.

- Prema dostupnim podacima prva serija jakih zemljotresa biljezi se 1888. godine kada se 20. maja u 10 sati i 30 minuta desio najjaci zemljotres jacine 7° Merkalijeve skale, magnitude 5,2° po Rihterovoj skali u epicentru.

- Godine 1969. Banja Luku je pogodio najrazorniji zemljotres u njenoj historiji. 27. oktobra u 9 sati i 5 minuta Banja Luku i njenu okolinu potresao je katastrofalni zemljotres jacine 8° Merkalijeve skale, magnitude 6° Rihterove skale.
Poceo je, dan prije, prilicno jakim “prethodnim udarom” – oko 6,5° Merkalijeve skale - u popodnevnim satima, a podrhtavanje tla se nastavilo tokom cijele noci i naredno jutra sve do “konacnog katastrofalnog udara” u 9,05 sati.

- Posljednju seriju jacih zemljotresa Banja Luka biljezi 13. augusta 1981. godine kada je najjaci udar iznosi izmedju 7 i 8 stepeni Merkalijeve skale, magnitude, u epicentru, od 5,4 stepeni po Rihterovoj skali.

KULTURA

Banja Luka, drugi grad po velicini u Bosni i Hercegovini, je poznata i kao kulturni i obrazovni centar sjeverozapadnog dijela Bosne i Hercegovine.

Narodna i univerzitetska biblioteka “Petar Kočić” posjeduje oko 150.000 knjiga i oko 3.500 unikata velike vrijednosti.

Narodno pozoriste
osnovano je davne 1930. godine, a u gradu djeluje i radi i Djecije pozoriste kao i Pozoriste mladih “DIS”.

Kino–bioskop
Banja Luka, iako drugi grad po velicini u BiH, ima samo dva kina-bioskopa: “Palas” i multipleks–kino “Kozara”.

Muzej
Banjalucki Muzej je osnovan Muzej 26.09.1930. godine odlukom Bana Milosavljevića, a pod imenom Muzej Vrbaske Banovine i veoma brzo je postao važna kulturno-istorijska institucija. Danas je smješten u zgradu Doma solidarnosti izgrađenu nakon zemljotresa 1969. godine. U Muzeju djeluje šest odjela: arheološko, prirodnjačko, istorijsko, odjeljenje za savremenu istoriju, za etnologiju, te biblioteka. Muzej, kao i Arhiv posjeduje značajno kulturno-istorijsko blago.

Umjetnička galerija
Nalazi se u preuredjenoj zgradi nekadasnje zeljeznicke stanice, posjeduje znacajan fond vrijednih umjetnicki radova.
OBRAZOVANJE:

Banjaluka je obrazovni i univerzitetski centar.
Pored velikog broja skola za osnovno obrazovanje, u Banja Luci ima i dvanaest srednjih škola kojima su, programski, vecinom, pokrivena sva znanja i zanimanja potrebna privredim i javnim službama ovog područja.
Najstarija srednjoškolska ustanova je Gimnazija, koja je u 1995. godini proslavila 100 godina postojanja, a tu su i: ekonomska, elektrotehnička, metalska, hemijska, građevinska, tekstilno-kožarska, medicinska, muzička, poljoprivredna, saobraćajna i trgovačko-ugostiteljska srednja škola

UNIVERZITET:

Prva viša skola - Viša pedagoška škola osnovana je 1950. godine, a prvi fakultet - Elektrotehnički 1961. godine.
Danas je Banja Luka univerzitetski centar, sa 13 fakulteta, iz kojeg su tokom 25 godina svog postojanja izašli mnogi doktori, profesori, inžinjeri …
Razvoj i osnivanje visokih i viših škola odvijali su se u skladu sa potrebama šire okoline i prednost su dobili sljedeći fakulteti:  Elektrotehnički, Mašinski, Tehnološki, Medicinski, Ekonomski, Pravni, Poljoprivredni, Šumarski, Prirodno-matematički, Arhitektonsko-građevinski, Filozofski, Stomatološki, te Akademija umjetnosti.
STATISTICKI PODACI:

Prvi popis u Banja Luci izvrsila je austro-ugarska vlast, 22. aprila 1895. godine.
Prema tom popisu Banja Luka, broji:  13.566 stanovnika
Od toga:








Zadnji popis stanovnistva izvrsen 1991. godine i Banja Luka je bila drugi grad po velicini u Bosni i Hercegovini, a deseti u bivsoj SFR Jugoslaviji.
Prema tom popisu  u opstini Banja Luka (sa svim prigradskim i seoskim naseljima) je zivjelo: 195.692 stanovnika

Danas u Banja Luci, prema neslužbenim podacima, živi oko 95% stanovnika srpske nacionalnosti
- Muslimana
- Rimokatolika
- Pravoslavnih
- Jevreja
- Ostalih
7.524
2.882
2.775
336
49
= 55,46 %
= 21,24 %
= 20,46 %
=  2,48 %
=  0,36 %
PODACI O RAZVOJU GRADA – UPOREDNI POKAZATELJI










Kategorija:

Broj stanovnika
Broj zaposlenih
Broj nezaposlenih
Prosjecna mjesecna zarada po radniku (u KM)
Broj ucenika i studenata
1991.

195.692
63.131
13.857
487
37 235
1999.

220.000
  45.729
  20.404
216
  36 122
Index

112,4
  72,4
147,1
  44,4
  97,0
Banja Luka
BANJA LUKA - INFO
Banjalučki Sportski Portal
Copyright © 2001